Šta je nefrolitijaza?

Podeli tekst

Nefrolitijaza, poznata i kao bubrežni kamenac, stanje je u kojem se tvrde naslage minerala i soli stvaraju unutar bubrega. Ovi kamenčići mogu uzrokovati intenzivnu bol, mučninu i poteškoće s mokrenjem, naročito kada prolaze kroz urinarni trakt. Glavni uzroci uključuju nedovoljno unosa tekućine, prehranu bogatu proteinima i solju, te genetsku predispoziciju.

Koji su simptomi nefrolitijaze?

Simptomi nefrolitijaze uključuju:

  • Intenzivnu bol: Oštra bol u donjem delu leđa ili boku, koja se može širiti prema donjem abdomenu i preponama.
  • Krv u mokraći: Mokraća može biti ružičasta, crvena ili smeđa zbog prisutnosti krvi.
  • Bolno mokrenje: Peckanje ili bol tokom mokrenja.
  • Česta potreba za mokrenjem: Povećana učestalost mokrenja, naročito u malim količinama, lažna mokrenja.
  • Mučnina i povraćanje: Zbog intenzivne boli.
  • Mutna ili loše mirisna mokraća: Promene u izgledu i mirisu mokraće.
  • Groznica i drhtavica: Ako postoji infekcija u mokraćnom traktu.

Koji su tipovi/vrste nefrolitijaze?

Postoji nekoliko vrsta bubrežnih kamenaca, a oni se klasifikuju prema njihovom sastavu:

  • Kalcijum oksalatni kamenci: Najčešći tip bubrežnih kamenaca, formiraju se kada se kalcijum kombinira s oksalatom u mokraći. Faktori rizika uključuju visok unos oksalata (pronađenog u određenom voću, povrću, orašastim plodovima i čokoladi) i nedovoljno unosa tekućine (vode).
  • Kalcijum fosfatni kamenci: Ovi kamenci se formiraju u alkalnoj mokraći i često su povezani s metaboličkim stanjima kao što je renalna tubularna acidoza.
  • Uratni (mokraćna kiselina) kamenci: Nastaju kada je mokraća previše kisela. Ovaj tip je češći kod osoba s gihtom ili onih koji konzumiraju dijetu bogatu proteinima.
  • Struvitni kamenci: Formiraju se kao odgovor na infekciju urinarnog trakta. Ovi kamenci brzo rastu i postaju prilično veliki.
  • Cistinski kamenci: Retki su i javljaju se kod osoba s genetskim poremećajem koji uzrokuje da bubrezi izlučuju previše aminokiseline cistin.

Svaki tip kamenca može zahtevati različit pristup u prevenciji i lečenju.

Uzroci nefrolitijaze

Uzroci nefrolitijaze mogu biti različiti i uključuju sledeće faktore:

  • Dehidracija: Nedovoljno unos tečnosti može povećati koncentraciju minerala i soli u urinu, što može dovesti do formiranja kamenaca.
  • Dijeta: Ishrana bogata proteinima, natrijumom (soli) i šećerima može povećati rizik od bubrežnih kamenaca. Takođe, unos prekomerne količine oksalata (koji se nalazi u hrani poput spanaća, orašastih plodova i čokolade) može doprineti formiranju oksalatnih kamenaca.
  • Genetska predispozicija: Porodična istorija bubrežnih kamenaca može povećati rizik od njihovog nastanka.
  • Medicinska stanja: Određena stanja kao što su hiperparatireoidizam, giht, dijabetes, i infekcije urinarnog trakta mogu povećati rizik od formiranja kamenaca.
  • Lekovi i suplementi: Upotreba određenih lekova (npr. diuretika) i suplementa (npr. vitamin D i kalcijum) može povećati rizik.
  • Prekomjerna telesna težina: Gojaznost je povezana sa promenama u metabolizmu koje mogu dovesti do formiranja kamenaca.
  • Poremećaji u metabolizmu: Stanja koja uzrokuju povećanu koncentraciju kalcijuma, oksalata ili mokraćne kiseline u urinu mogu povećati rizik od kamenaca.
  • Nizak nivo citrata u urinu: Citrati pomažu u prevenciji formiranja kamenaca vezujući kalcijum u urinu. Nizak nivo citrata može povećati rizik.

Svi ovi faktori mogu doprineti razvoju nefrolitijaze, ali se često radi o kombinaciji više faktora kod jedne osobe.

Dijagnostikovanje nefrolitijaze

Dijagnostikovanje nefrolitijaze uključuje nekoliko koraka i testova kako bi se potvrdilo prisustvo bubrežnih kamenaca i procenila njihova veličina, lokacija i eventualni uticaj na bubrege i urinarni trakt. Evo kako se obično pristupa dijagnostikovanju nefrolitijaze:

  1. Medicinska istorija i simptomi: Lekar će uzeti detaljnu medicinsku istoriju, uključujući porodičnu istoriju bubrežnih kamenaca, prehrambene navike i unos tečnosti.
  2. Fizički pregled: Lekar će izvršiti fizički pregled kako bi identifikovao moguće znake bubrežnih kamenaca ili drugih povezanih stanja.
  3. Analize urina: Analiza urina može otkriti prisustvo krvi, infekcije, kristala i drugih supstanci koje mogu ukazivati na bubrežne kamence.
  4. Krvne analize: Krvne analize mogu pomoći u proceni nivoa kalcijuma, fosfora, mokraćne kiseline i elektrolita. Abnormalnosti mogu ukazivati na metaboličke poremećaje koji povećavaju rizik od kamenaca.
  5. Snimanje:
  • Ultrazvuk: Ultrazvuk je često prvi korak u dijagnostikovanju jer je neinvazivan i može otkriti prisustvo kamenaca u bubrezima ili mokraćnim putevima.
  • CT skeniranje (kompjuterska tomografija): Spiralni ili niskodozni CT bez kontrasta je zlatni standard za dijagnostikovanje bubrežnih kamenaca jer pruža detaljne slike i može otkriti čak i male kamence.
  • Rendgen: Može otkriti neke vrste kamenaca, ali nije toliko pouzdan kao CT skener ili ultrazvuk.
  • Intravenozna pielografija (IVP): Ovaj test koristi kontrastno sredstvo ubrizgano u venu i niz rentgenskih snimaka kako bi se vizualizirali bubrezi, ureteri i bešika.
  1. Analiza kamenaca (ako su već izbačeni): Ako je kamenac izbačen prirodno ili uklonjen medicinskim postupkom, laboratorijska analiza može pomoći u identifikaciji njegovog sastava, što je korisno za prevenciju budućih kamenaca.

Ovi dijagnostički koraci pomažu lekarima da tačno identifikuju prisustvo bubrežnih kamenaca, njihovu vrstu i najbolji način za njihovo lečenje i prevenciju.

Lećenje nefrolitijaze

Lečenje nefrolitijaze zavisi od veličine, sastava i lokacije bubrežnog kamenca, kao i od simptoma koje pacijent ima. Lečenje može uključivati konzervativne metode, medicinsku terapiju ili hirurške intervencije. Evo pregleda različitih opcija lečenja:

  1. Konzervativno lečenje
  • Povećan unos tečnosti: Pijenje puno vode (2-3 litra dnevno) može pomoći u ispiranju kamenaca iz urinarnog trakta.
  • Bolova: Analgetici kao što su ibuprofen, naproksen ili acetaminofen mogu pomoći u ublažavanju bola.
  • Alfa-blokatori: Lekovi kao što su tamsulozin mogu pomoći u opuštanju mišića uretera, olakšavajući prolazak kamenaca.
  1. Medicinska terapija. Lekovi za specifične vrste kamenaca:
  • Kalcijumski kamenac: Tiazidni diuretici mogu smanjiti nivo kalcijuma u urinu.
  • Uratni kamenac: Allopurinol može smanjiti nivo mokraćne kiseline, dok kalijum citrat može alkalizovati urin.
  • Struvitni kamenac: Antibiotici mogu biti potrebni za lečenje infekcija koje uzrokuju ove kamence.
  • Cistininski kamenac: Lekovi kao što su tiopronin ili penicilamin mogu smanjiti nivo cistina u urinu.
  1. Hirurško lečenje
  • Ekstrakorporealna litotripsija udarnim talasima (ESWL): Ova neinvazivna metoda koristi udarne talase za razbijanje kamenaca u manje fragmente koji se mogu izbaciti kroz urin.
  • Ureteroskopija: Fleksibilni ili rigidni ureteroskop se ubacuje kroz uretru i bešiku do uretera ili bubrega kako bi se kamenac uklonio ili razbio pomoću lasera.
  • Perkutana nefrolitotomija (PCNL): Ova metoda uključuje malu inciziju na leđima kroz koju se umetne nefroskop za uklanjanje ili razbijanje velikih kamenaca u bubrezima.
  • Otvorena ili laparoskopska hirurgija: U retkim slučajevima, kada su kamenci veoma veliki ili komplikovani, može biti potrebna otvorena hirurgija.
  1. Prevencija
  • Dijetalne promene: Smanjenje unosa soli, proteina životinjskog porekla i hrane bogate oksalatima može pomoći u prevenciji ponovnog stvaranja kamenaca.
  • Povećan unos tečnosti: Održavanje odgovarajuće hidratacije je ključ za prevenciju.
  • Redovne kontrole: Pacijenti sa istorijom bubrežnih kamenaca treba redovno da se prate kod lekara kako bi se pratili potencijalni rizici i sproveli preventivni koraci.

Lečenje nefrolitijaze je često individualizovano, u zavisnosti od specifičnih potreba i okolnosti pacijenta.

Pročitaj još saveta

Zdravlje

Šta je meningitis?

Meningitis je retka infekcija koja pogađa osetljive membrane koje pokrivaju mozak i kičmenu moždinu. Dok meningitis utiče na pokrivanje mozga i kičmene moždine, encefalitis utiče

Pročitaj više »