Kolposkopija i PAPA test

Podeli tekst

Šta je kolposkopija?

Kolposkopija je optička metoda kojom se pregledaju grlić, vagina i vulva pomoću mikroskopa koji ima uveličanje od 2 do 40 puta. Predstavlja dijagnostičku proceduru koja se dopunjuje sa citologijom (PAP testom). Tačnost kolposkopije je između 60 i 85 %, dok u kombinaciji sa PAP testom tačnost iznosti čak do 99%. Lažno pozitivni nalazi se sreću oko 7 %, a lažno negativni oko 13 %.

Kako se izvodi kolposkopski pregled?

Kolposkopski pregled se obavlja inicijalnim nanošenjem 3% sirćetne kiseline na površinu grlića i gledanjem pod kolposkopom reakcije tkiva na prisustvo sirćetne kiseline. U područjima abnormalnog epitela grlića javlja se specifična denaturacija proteina ćelija i bubrenje epitela koji postaje beličast i ginekolozima pomaže da definišu abnormalnost na površini grlića. Težina promene definiše se brzinom nastajanja promene, kao i time koliko je „gruba“ kolposkopska slika.

Nakon nanošenja sirćetne kiseline i promatranja promena na tkivu grlića sledi nanošenje Lugolovog rastvora (tzv. Schillerova proba).  Nanošenjem Lugolovog rastvora glikogen iz epitela grlića se vezuje za jod koji je nanet na površinu i kada nastaje tzv. Jod pozitivna reakcija. Upravo jod pozitivna rekacija sa velikom sigurnošću isključuje postojanje atipičnih ćelija na površini grlića.

Epitel grlića koji nije adekvatan i ispod koga se potencijalno krije prekanceroza slabije prima jod i stvara tzv. jod negativna polja, a takođe na prisustvo sirćetne kiseline reaguje pojavom polja bele boje.

Kada se preporučuje kolposkopski pregled?

Kolposkopski pregled je deo rutinskog ginekološkog pregleda, jer značajno daje podatke o stanju grlića i preporučuje se jednom godišnje. Pregled se svakako preporučuje i vanredno kod prisustva abnormalnog PAPA testa, kontaktnog krvarenja sa površine grlića ili postojanja tzv. sumnjivog izgleda grlića prilikom rutinskog ginekološkog pregleda. U najvećem broju slučajeva jednim kolposkopskim pregledom daje se detaljan uvid u proširenost i karakteristike lezije na površini grlića i okvirno se pravi plan o daljem tretmanu. Ako kolposkopske promene duže perzistiraju ili se radi o promenama grubljeg karaktera, promenama koje nisu podložne praćenju ili promenama koje prodiru unutar kanala grlića, planira se biopsija kojom se dobija detaljan histopatološki status promene na površini grlića.

Šta je PAPA test?

Papanikolau test (PAP ili PAPA test) je skrining metoda koja je vrlo jednostavna i bezbolna, kojom se ispituju ćelije uzete sa površine grlića u cilju ranog otkrivanja karcinoma grlića materice. Ćelije se uzimaju sa porvšine grlića posebnim štapićima sa vatom, dok se uzorak iz kanala grlića uzima tzv. endocervikalnim četkicama. Tačnost PAPA test je oko 75 do 80 %, dok se u kombinaciji sa drugim metodama, poput kolposkopije i histologije penje na preko 95%. Kod konvencionalnog PAPA testa uzorak ćelija sa porvšine grlića razmazuje se na predmetno staklo koje se potom potapa u alkohol čime se fiksiraju ćelije, a zatim u laboratoriji boje prema propisanoj proceduri. Nakon pripreme preparata ćelije se mikrospoksi pregledaju od strane citologa.

Kada se radi PAPA test?

PAPA test je preporučeno raditi jednom do dva puta godišnje. Godišnja kontrola smanjuje rizik za pojavu karcinoma glrića materice za čak 90 %. U nekim zemljama se on dopunjuje HPV tipizacijom kojom se otkriva prisustvo HPV virusa u ćelijama grlića. Dugogodišnja infekcija HPV virusom je u većini slučajeva odgovorna za nastanak premalignih i malignih promena grlića materice.

Najbolje vreme za uzimanje citološkog uzorka je oko sredine ciklusa ili 10-12 dana menstrualnog ciklusa. Poželjno je da se PAPA test uzima kada nema aktivne infekcije na grliću.

Pre uzimanja PAPA testa preporučuje se seksualna apstinencija u trajanju od dva dana, a neposredno pre pregleda ne bi trebalo ispirati vaginu, niti stavljati vaginalete.

Kako se tumači nalaz PAPA testa?

Papa II –  NILM (Bethesda klasifikacija) je normalan nalaz.

Papa III a je jednak Bethesda nalazu ASC-US, ASC-H, AGC – ukazuje na promene ćelija grlića materice koje zahtevaju dodatnu dijagnostiku, ali ne znače nužno opasne promene.

Papa III b, po Bethesda: LSIL, HSIL . Ovakvo stanje može potrajati i nekoliko godina, ne daje nikakve simptome, ali može dovesti do pojave carcinoma, te se treba lečiti.

Papa IV, HSIL ukazuje na promene teškog stepena i AIS (adenocarcinoma in situ) u ovom stadijumu postoji mogućnost da se promene zaustave i da ne napreduju dalje adekvatnim hirurškim pristupom.

Papa V označava uznapredovali karcinom grlića materice i  zahteva specifično onkološko lečenje.

Šta ako PAPA test nije dobar?

Abnormalan PAPA test sa prisustvom atipičnih ćelija sreće se kod 2 do 5 % žena. Njihov maligni potencijal je oko 10 %. Ukoliko se atipične promene na ćelijama grlića nađu dovoljno rano lečenje je vrlo jednostavno, lako i poštedno.

Abnormalan PAPA test obuhvata nalaz različitih stupnjeva promena na ćelijama vrata materice. Promene na ćelijama odnose se na prisustvo uvećanih, tamnih, promenjenih jedara ćelija grlića.

Sve promene kategorizuju se u pet grupa , a prema Bethesda klasifikaciji PAPA testom se otkrivaju premaligne i maligne promene koje se označavaju kao abnormalnosti pločastog epitela niskog i visokog stupnja, kao i maligne ćelije. Ranije su se ove promene svrstavale u tri kategorije: CIN 1, CIN 2 i CIN 3, ali pošto se vremenom pokazalo da ne postoji visok nivo razlike između CIN2 i CIN 3 promena, ove dve promene su se prekategorisale u kategoriju lezija sa visokim potencijalnom za nastanak raka grlića. Na engleskom jeziku ove promene se svrstavaju na sledeći način: LSIL i HSIL lezije. LSIL su nekadašnji CIN 1, dok su HSIL promene nekadašnji CIN 2 i CIN 3.

Ako se rezultat kolposkopije poklapa sa citološkim rezultatom i radi se o abnormalnim nalazima, tada se pacijentkinja upućuje na biopsiju.

Ukoliko se kolposkopija ne slaže sa PAPA testom, a uprkos tome su prisutne grube promene na površini grlića u tzv. zoni transformacije, takođe se savetuje biopsija i histološka potvrda dijagnoze.

Cenovnik naših pregleda pogledajte ovde.

Pročitaj još saveta

Zdravlje

Šta su bubrezi?

Bubrezi, vitalni organi smešteni u donjem delu leđa, imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tečnosti i elektrolita u ljudskom telu. Filtriraju krv radi uklanjanja viška

Pročitaj više »